Ugovor o djelu 2026.: što se odbija i kako se razlikuje od radnog

Ugovor o djelu u Hrvatskoj: što je, koji se doprinosi i porez odbijaju od isplate (10 %, 7,5 %, lokalna stopa) i po čemu se razlikuje od ugovora o radu.

Ugovor o djelu je ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, a naručitelj mu za to plaća naknadu, i to nije radni odnos. U Hrvatskoj se od isplate odbija 10 % mirovinskih doprinosa, a naručitelj povrh toga plaća 7,5 % zdravstvenog doprinosa i obustavlja predujam poreza po lokalnoj stopi, bez osobnog odbitka. Od 1.000 € bruto ostaje 720 € neto ako je stopa poreza 20 %.

Ključne činjenice
Što je
Ugovor iz Zakona o obveznim odnosima, ne ugovor o radu; izvođač nije radnik
Odbija se od isplate
10 % mirovinskih doprinosa (7,5 % + 2,5 %) i predujam poreza po lokalnoj stopi
Plaća naručitelj povrh iznosa
7,5 % doprinosa za zdravstveno osiguranje
Primjer
1.000 € bruto = 720 € neto uz porez od 20 % (naš izračun)
Nema
godišnjeg odmora, otkaznog roka ni osobnog odbitka u obračunu

Što je ugovor o djelu?

Ugovor o djelu je ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, a naručitelj mu se obvezuje platiti naknadu. Tako ga definira članak 590. Zakona o obveznim odnosima, a kao primjere navodi izradu ili popravak stvari te izvršenje fizičkog ili umnog rada.

Takav ugovor nije radni odnos. Prema članku 4. Zakona o radu radnik je osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca, a radni odnos se zasniva ugovorom o radu (članak 10.). Izvođač po ugovoru o djelu radi za dogovoreni rezultat, a ne kao zaposlenik.

Što se odbija od isplate po ugovoru o djelu?

Primitak po ugovoru o djelu u pravilu se oporezuje kao drugi dohodak, a obračun radi isplatitelj, to jest naručitelj. Zakon o doprinosima (članci 111. do 116.) određuje da doprinose obračunava i plaća isplatitelj, uz podjelu na dva dijela.

Iz tvoje isplate (obustavlja ih naručitelj):

  • 7,5 % doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti;
  • 2,5 % doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranike u tom stupu);
  • predujam poreza na dohodak po nižoj stopi koju je odredila tvoja općina ili grad.

Prema članku 13. stavku 3. Zakona stopa za mirovinsko osiguranje je 10 % za osobu samo u prvom stupu, a prema članku 17. stavku 2. 2,5 % za drugi stup uz 7,5 % u prvom. Zbroj za osobu u oba stupa je dakle 10 %.

Povrh isplate (plaća naručitelj u svoje ime): 7,5 % doprinosa za zdravstveno osiguranje, prema članku 14. stavku 2. Zakona o doprinosima. To te ne umanjuje, ali je trošak naručitelja.

Porezna uprava navodi da se predujam obračunava po nižoj lokalnoj stopi bez priznavanja osobnog odbitka, i to pri svakoj isplati. Osnovica poreza je primitak umanjen za doprinose koji su iz njega uplaćeni (članak 39. stavak 4. Zakona o porezu na dohodak).

Koliki je porez po ugovoru o djelu?

Porez ovisi o mjestu u kojem živiš. Prema članku 19.a Zakona o porezu na dohodak niža stopa je u rasponu od 15 % do 20 % za općinu, 15 % do 21 % za grad, 15 % do 22 % za veliki grad i sjedište županije te 15 % do 23 % za Grad Zagreb. Ako lokalna jedinica nije donijela odluku, primjenjuje se 20 % do osnovice od 60.000,00 €.

Mjesto Niža stopa poreza
Općina 15 % do 20 %
Grad 15 % do 21 %
Veliki grad i sjedište županije 15 % do 22 %
Grad Zagreb 15 % do 23 %

Točnu stopu za svoje mjesto potraži u odluci objavljenoj na stranicama Porezne uprave.

Koliko ostaje neto od 1.000 € bruto?

Uz stopu poreza od 20 % od 1.000 € bruto ostaje 720 € neto. To je naš izračun iz gore navedenih članaka, ne službena tablica.

Raspodjela 1.000 € bruto po ugovoru o djelu
Neto isplata
720 €
Porez (20 % od 900 €)
180 €
Mirovinski doprinosi (10 %)
100 €

Primjer uz porez od 20 %. Naš izračun prema Zakonu o doprinosima i Zakonu o porezu na dohodak, pročitano 20. studenoga 2026. Zdravstveni doprinos od 75 € plaća naručitelj povrh iznosa.

Račun ide ovako: doprinosi iz isplate iznose 10 % od 1.000 €, dakle 100 €. Osnovica poreza je 900 €, a porez po stopi od 20 % je 180 €. Naručitelj pritom plaća još 75 € zdravstvenog doprinosa, pa mu je ukupni trošak 1.075 €.

Po čemu se ugovor o djelu razlikuje od ugovora o radu?

Najveća razlika je pravni status. Radnik ima prava iz Zakona o radu, a izvođač po ugovoru o djelu samo ono što piše u ugovoru.

Ugovor o radu Ugovor o djelu
Pravni temelj Zakon o radu Zakon o obveznim odnosima
Mirovinski doprinosi iz bruta 15 % i 5 % (oba stupa) 7,5 % i 2,5 %
Zdravstveni doprinos 16,5 % 7,5 %
Osobni odbitak 600 € mjesečno ne priznaje se u predujmu
Godišnji odmor najmanje 4 tjedna nema
Otkazni rok od 2 tjedna do 3 mjeseca i više prema ugovoru

Stope za radni odnos vidljive su u člancima 13., 14. i 17. Zakona o doprinosima, godišnji odmor u članku 77., a otkazni rok u članku 122. Zakona o radu. Osobni odbitak od 600 € mjesečno propisan je člankom 14. Zakona o porezu na dohodak. Više o obračunu plaće pročitaj u vodiču o pretvaranju bruta u neto i o porezu na dohodak zaposlenih.

Ugovor o djelu ima smisla kad
  • je posao jednokratan i određen
  • sam odlučuješ kako i kada ga radiš
  • plaćaš se za rezultat, ne za radno vrijeme
Pazi ako
  • radiš svaki dan po rasporedu poslodavca
  • primaš upute kao zaposlenik
  • ugovor se stalno obnavlja za isti posao

Može li ugovor o djelu biti prikriveni radni odnos?

Može. Članak 10. stavak 2. Zakona o radu kaže da se, ako poslodavac sklopi ugovor za posao koji ima obilježja radnog odnosa, smatra da je sklopljen ugovor o radu, osim ako poslodavac dokaže suprotno. Zato je presudno ono što se stvarno radi, a ne naziv ugovora.

Prije potpisa provjeri tri stvari: tko određuje tvoje radno vrijeme, koristiš li opremu i prostor poslodavca te radiš li za istog naručitelja kontinuirano.

Ugovor o djelu i traženje posla

Ugovor o djelu može biti dobar početak ili dopuna prihodu, ali nosi manje prava od ugovora o radu. Kad uspoređuješ ponude, gledaj neto iznos i što dobivaš uz njega.

Najviše vremena u traženju posla ode na oglase koji ti ne odgovaraju. ARSIO-ov agent svako jutro pročita nove oglase, izdvoji one koji odgovaraju tvom životopisu i pripremi prijavu.

Ovaj vodič je opća informacija, a ne pravni ili porezni savjet.

Česta pitanja

Mogu li ugovor o djelu dobiti za posao koji radim svaki dan u uredu?

Rizično je. Prema članku 10. Zakona o radu, ako posao ima obilježja radnog odnosa, smatra se da je sklopljen ugovor o radu, osim ako poslodavac dokaže suprotno.

Tko plaća doprinose kod ugovora o djelu?

U pravilu doprinose obračunava i plaća isplatitelj. Mirovinske doprinose obustavlja iz tvoje isplate, a zdravstveni doprinos plaća u svoje ime povrh isplate.

Imam li pravo na godišnji odmor i otkazni rok?

Ne. Zakon o radu uređuje prava radnika u radnom odnosu, a izvođač po ugovoru o djelu nije radnik. Uvjete, rok i naknadu uređuje sam ugovor.

Priznaju li se kod ugovora o djelu troškovi od 30 %?

Ne. Izdaci od 30 % priznaju se kod autorskih naknada i nekih drugih primitaka iz članka 39. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak. Za običan ugovor o djelu priznaju se samo uplaćeni doprinosi.

Koju stopu poreza će mi obračunati?

Onu koju je odlukom odredila općina ili grad, u granicama od 15 % do 23 % za nižu stopu. Ako odluke nema, primjenjuje se 20 %.

Izvori

  1. Zakon o obveznim odnosima, članak 590., zakon.hr (Narodne novine), pročitano 20. studenoga 2026.
  2. Zakon o radu, članci 4., 10., 77. i 122., zakon.hr (Narodne novine), pročitano 20. studenoga 2026.
  3. Zakon o doprinosima, članci 13., 14., 17. i 111. do 116., zakon.hr (Narodne novine), pročitano 20. studenoga 2026.
  4. Zakon o porezu na dohodak, članci 14., 19.a, 39. i 40., zakon.hr (Narodne novine), pročitano 20. studenoga 2026.
  5. Drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, Porezna uprava, pročitano 20. studenoga 2026.
Prepusti traženje agentu Svako jutro pročita nove oglase i pošalje ti one koji odgovaraju tvom životopisu.
Kreni besplatno

Čitaj dalje

Odaberi što dopuštaš. Izbor se sprema u ovom pregledniku, a promijeniti ga možeš kad god želiš u podnožju stranice.